Uticaj fizičke aktivnosti na prevenciju i broj padova kod starijih osoba

Redovna fizička aktivnost može da donese značajne zdravstvene benefite kod ljudi svih godina, te se potreba za fizičkom aktivnošću ne smanjuje sa brojem godina već je dokazano da ona može produžiti zdraviji i samostalniji život, spriječiti invaliditet i značajno doprinijeti poboljšanju...

Full description

Saved in:
Bibliographic Details
Main Authors: Danijel Božić (Author), Milan Zelenović (Author)
Format: Book
Published: University of Banja Luka, Faculty of physical education and sport, 2022-12-01T00:00:00Z.
Subjects:
Online Access:Connect to this object online.
Tags: Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!

MARC

LEADER 00000 am a22000003u 4500
001 doaj_1564f69b3db646feb40e8d7a86e84a92
042 |a dc 
100 1 0 |a Danijel Božić   |e author 
700 1 0 |a Milan Zelenović  |e author 
245 0 0 |a  Uticaj fizičke aktivnosti na prevenciju i broj padova kod starijih osoba 
260 |b University of Banja Luka, Faculty of physical education and sport,   |c 2022-12-01T00:00:00Z. 
500 |a 10.5550/sgia.221801.se.bz 
500 |a 1986-6089 
500 |a 1986-6119 
520 |a Redovna fizička aktivnost može da donese značajne zdravstvene benefite kod ljudi svih godina, te se potreba za fizičkom aktivnošću ne smanjuje sa brojem godina već je dokazano da ona može produžiti zdraviji i samostalniji život, spriječiti invaliditet i značajno doprinijeti poboljšanju života kod starijih osoba. Pored toga što svaka vrsta fizičke aktivnosti u određenoj mjeri pobošljava motoričke sposobnosti (snagu, koordinaciju, ravnotežu, agilnost, ...), mentalno zdravlje (samopoštovanje, kvalitet života) i umanjuje rizik od kardiovaskularnih i svih drugih uzroka smrti, redovno učestvovanje u vježbanju pospješuje mobilnost i funkcionalnu nezavisnost kod odraslih osoba. Pad je događaj u kojem učesnik bez sopstvene namjere dolazi u ležeći položaj na zemlji ili na nižem nivou. Bez obzira na zdravstveno stanje pojedinca, padovi su povezani sa nedovoljnim kretanjem, smanjenim mogućnostima za izvođenje svakodnevnih aktivnosti (oblačenje, kupanje, kućni poslovi, ...) i rizikom za prijem u ustanove u kojima se vodi briga o nesamostalnim osobama. Artritis, depresija, kognitivna oštećenja, vid, problemi s ravnotežom i neuravnoteženim hodom, smanjenje mišićne mase, kao i prekomjerna upotreba medikamenata povećavaju rizik od pada. Ukupan obim i vrsta fizičke aktinosti potrebna za starije osobe nije baš najbolje definisana. Međutim, može se zaključiti da spoj fizičke aktivnosti (treninzi snage, izdržljivosti, vježbe za razvoj ravnoteže i mobilnosti, ...) i adekvatne ishrane (dovoljan unos esencijalnih amino kiselina/izvora proteina) je od krucijalnog značaja za očuvanje fizičkog stanja, motoričkih sposobnosti i zdravstvenog statusa osoba treće dobi, a samim tim i u prevenciji padova. Cilj ovog rada se ogleda u opisu i pronalaženju najboljih trenažnih programa za prevenciju padova kod starih osoba. 
546 |a BS 
546 |a EN 
546 |a HR 
546 |a SR 
690 |a program vježbanja 
690 |a treća dob 
690 |a padovi 
690 |a Sports 
690 |a GV557-1198.995 
655 7 |a article  |2 local 
786 0 |n SportLogia, Vol 18, Iss 1, Pp 42-56 (2022) 
787 0 |n https://www.sportlogia.com/no18/5.html 
787 0 |n https://doaj.org/toc/1986-6089 
787 0 |n https://doaj.org/toc/1986-6119 
856 4 1 |u https://doaj.org/article/1564f69b3db646feb40e8d7a86e84a92  |z Connect to this object online.